SVEČANO URUČIVANJE NAGRADA – KONKURS ZA SAKUPLJANJE SRPSKE JEZIČKE, ZAVIČAJNOISTOPIJSKE I ETNOLOŠKE GRAĐE U MAĐARSKOJ

Tokom leta 2019. godine Samouprava Srba u Mađarskoj u saradnji sa Srpskim institutom raspisala je nagradni konkurs za sakupljanje srpske jezičke, zavičajnoistorijske i etnološke građe u Mađarskoj. Na konkursu su mogli učestvovati pojedinci koji se ne bave profesionalno naučno-istraživačkim radom u ovim oblastima, kao i grupe konkursanata (npr. profesori sa učenicima). Od podnosilaca konkursa se očekivalo sakupljanje tradicionalne srpske mikrotoponimije, prezimena, porodičnih i ličnih nadimaka, jezičkih lokalizama, fotodokumentovanje srpskih natpisa i nepokretnog srpskog materijalnog nasleđa u nekom od naselja gde žive Srbi ili gde su ranije živeli Srbi. Nagradni fond je iznosio bruto milion forinti. Do produženog roka za podnošenje konkursa, decembra prošle godine pristiglo je osam konkursnih radova. U skladu sa konkursnim pravilnikom, radove je vrednovala stručna komisija imenovana od strane Srpskog instituta u sastavu Mladena Prelić, viši naučni saradnik Etnografskog instituta SANU (Beograd) i Sofija Kaplan, etnolog, naučni saradnik Srpskog instituta, dok je stručni konsultant za lingvistička pitanja bio Vladan Jovanović, viši naučni saradnik Instituta za srpski jezik SANU (Beograd). Komisija je zasedala 18. decembra 2019. i sastavila svoj predlog. Takođe u skladu sa pravilnikom, definitivnu odluku o nagradama je doneo Odbor za kulturu SSM, na svojoj sednici održanoj 27. januara 2019. Odbor je odobrio predlog stručne komisije. Raspoloživi fond je u potpunosti iskorišćen za nagrađivanje konkursa.

Komisija je konstatovala da su svi radovi ispunili formalne zahteve. U pogledu kvaliteta, Komiisja je sa zadovoljstvom ustanovila da su radovi u velikoj meri odgovorili na zahteve postavljene u propozicijama konkursa. Na osnovu detaljnog uvida u svaki od radova, i procene rezultata prema postavljenim kriterijumima, sačinjena je rang-lista i dodeljene su nagrade. Radovi su rangirani prema kriterijumima odnosno aspektima propisanim konkursom – količina i vrednost prikupljene građe, dokumentovanost i tehnički kvalitet dokumentacije.

Posebnu nagradu je dobio profesor Gimnazije Nikola Tela u Budimpešti, književnik Dragomir Dujmov za rad pod šifrom „Santovački sokaci“ u kojem je sakupio, dokumentovao i na digitalnoj karti prikazao tradicionalne nazive svih ulica u Santovu, kao i nazive pojedinih delova santovačkog atara.

Drugu nagradu je dobila srednjoškolski profesor istorije Cveta Vuković iz Sečuja radom pod šifrom „Sofronije Kirilović“. Ona je popisala, opisala i sistematski fotodokumentovala veoma vredno srpsko nepokrketno materijalno nasleđe i natpise u Sečuju.

Treća nagrada je pripala novinaru Srpskih nedeljnih novina i vaspitačici u đačkom domu Gimnazije Nikola Tesla Slavici Zeljković za rad pod šifrom „Peškir“. Njen rad pod nazivom „Život Lovrana kroz jezičku građu“ predstavlja niz intervjua (audio-snimci i preklucani tekst) i bogatu kolekciju fotografija o životu Srba u Lovri. Intervjui predstavljaju izvrsnu i prilično obimnu građu za dalja lčingvistička i leksička istraživanja.

Pohvalu sa novčanom nagradom su zaslužili srednjoškolski profresor srpskog jezika i književnosti Srpske gimnazije Nikola Tesla Julijana Kotorčević, novinar, sakupljač srpske etnografske građe i dugogodišnji javni radnik iz Deske Borivoj Rus, kao i učenica srpske osnovne škole u Budimpešti Branka Ćosić.

Julijana Kotorčević je u svom radu pod šifrom „Treći sokak“ obnovila svoj raniji veoma vredan i stručan rad iz studentskih dana o leksici lovranskog govora.

Borivoj Rus je sa svoja tri rada pod šiframa „Žito je pokosio, pa se umorio“, „Pomoga“ i „Bundaš“ požnjeo dve pohvale. U prvom radu – koji je privukao najveću pažnju žirija – on je prikazao poljoprivredu u Desci i Pomorišju krajem 19. i početkom 20. veka što je dorada i dopuna njegovog ranije objavljenog rada u prvom redu izdvajanjem tradicionalne lokalne leksike vezane za poljoprivredu. U drugom radu Borivoj Rus je predstavio „interesantne i nepoznate“ reči iz govora svoga dede Milana Petkova (1909 – 2014), rođenog Batanjca. Treći njegov rad predstavljaju priče iz detinjstva o salašarskom životu iz Batanje u kojima je leksika iz prethodnog rada prikazana u literarnoj funkciji.

Branka Ćosić je u radu pod šifrom „Folklor“, a naslovom „Selo na Čepelskoj adi, Lovra“ predstavila raznovrstan jezički, foto- i etnografski materijal. Od perspektivne učenice žiri očekuje da će nastaviti produbljeni rad u nekoj užoj oblasti unutar ponuđene tematike.

Ukupno gledano, komisija smatra da su radovi pristigli na konkurs opravdali očekivanja.

Srpski institut je dodelio posebnu zahvalnicu Julijani Kotorčević za nesebičnu pomoć koju je pružila podnosiocima konkursa, kao i u popularisanju samog konkursa.

Ceremonija uručivanja nagrada je održana u Kancelariji Samouprave Srba u Mađarskoj 11. marta 2020. godine.

Kancelarija Samouprave Srba u Mađarskoj – Srpski institut

(FOTO: Sofija Kaplan – naučni saradnik, SI)