ŠTA NAM OTKRIVAJU NATPISI?

Naše okruženje je prepuno raznih simbola koji nam prenose informacije. U žurbi svakodnevnog života nažalost skloni smo da ignorišemo te”signale”.
Arhitektura grada, javni prostori (parkovi, trgovi, ulice) i javni objekti određuju karakter i duh jednog naselja, i prepuni su porukama. Takođe, postoje neki sitni elementi koji nam govore o lokalnoj zajednici. U mestima sa srpskim stanovništvom u Mađarskoj postoje više objekata, simbola koji u nekoj formi predstavljaju srpsku zajednicu, na primer Ivanjdanski venčići na kućama, pravoslavni krstovi, ili dvojezični (srpsko-mađarski) natpisi ulice.

Proučavanje jezičkog pejzaža (linguistic landscape), ili analiza o upotrebi vizuelnog jezika je relativno novo polje istraživanja primenjene lingvistike. Jezički pejzaž koristi pisani jezik u javnom prostoru (kao što su na primer natpisi putokaza, oglasi, nazivi ulica itd.) kao primarni izvor podataka o jezičkoj situaciji na određenoj teritoriji.
Naučno istraživanje ovih natpisa je posebno zanimljivo u dvojezičnim ili višejezičnim sredinama. Vizuelna informacija o prisustvu jezika pomaže u boljem razumevanju manjinske jezičke situacije. U naseljima u Mađarskoj u kojima žive Srbi takođe nailazimo na različite natpise, od kojih se ističu nazivi ulica. Natpisi ovog tipa su u većini slučajeva ispisani na mađarskom jeziku, ali značenja reči nam govore o srpskom poreklu…

U sledećem vam dostavljamo nekoliko fotografija iz projekta našeg instituta pod nazivom „Jezički pejzaž – Srpski jezik i pismo u Mađarskoj“.

/ Fotografije su zaštićene autorskim pravima!/

Srpska ulica u Sentandreji – FOTO: Sofija Kaplan
Ulica Arsenija Čarnojevića u Lovri – FOTO: Pera Lastić
Višejezički natpis na Domu kulture u Kalazu – FOTO: Sofija Kaplan