Vertep je obred posvećen rođenju Isusa Hrista. Izvode ga, kao igrokaz, za vreme božićnih praznika. Članovi povorke – tj. „vertepaši“ su maskirani učesnici, uglanom deca, koja u povorci obilaze kuće noseći maketu crkve (vertep) uz izvođenje prikaza posvećenog rođenju Isusa Hrista.
Tokom ophoda učesnici izgovaraju tekst koji se sastoji iz duhovno-sakralnog i šaljivo-komediografskog dela, nakon čega ih domaćini darivaju. Vertepska tradicija u srpskim pisanim izvorima se javlja već 30-ih godina 18. veka, a tokom 19. veka postaje masovna pojava u današnjoj Vojvodini i u Srbiji, kao i na području današnje Mađarske. Kao narodni običaj sačuvao se do naših dana.
Vertepašima se možemo naći i danas, na Badnje večeri, u srpskim naseljima u Mađarskoj kao što su na primer Lovra, Pomaz, Bata, Santovo itd. Godine 2018. vertep je, kao deo kulturnog nasleđa, uvršen u Nacionalni registar nematerijalnog kulturnog nasleđa Srbije.
Izvor:
Radovanović, Zoran (2017). Zauvek vertep : scensko izvođenje u slici i reči
Dömötör Tekla (1964) – Naptári ünnepek – népi színjátszás
Szerb karácsony Lóréven (2015) – szakdolgozat (K. Sz.)
